Epistaksa s hipertenzijom prve pomoći
Anosmija Epistaksa Epistaksa je krvarenje iz nosa, do kojeg dolazi iz prednjeg ili stražnjeg dijela nosnog septuma. Dijagnoza se postavlja pregledom. Liječenje ovisi o mjestu krvarenja, a obuhvaća kauterizaciju i različite oblike tamponade. U većini slučajeva krvarenje potječe iz prednjeg dijela septuma, iz spleta krvnih žila anteroinferiornog područja Kiesselbachov pleksus.
Arterijska hipertenzija
Rjeđe, ali teže krvarenje potječe iz stražnjeg dijela, i obično nastaje u bolesnika sa od prije postojećim aterosklerotskim promjenama žila ili poremećajima krvarenja koji su bili podvrgnuti operaciji nosa ili sinusa. Kod RenduOslerWeberova sindroma, brojna, česta krvarenja iz nosa mogu nastati iz arteriovenskih aneurizama u sluznici. Teška epistaksa je često uzrokovana koagulopatijom zbog bolesti jetre.
Većina epistaksa je sekundarna, uslijed lokalne ozljede uključujući ispuhivanje nosa i kopanje i suhoće sluznice. Rjeđe su uzroci lokalne infekcije, poput vestibulitisa, rinitisa i sinusitisa; sistemske infekcije poput AIDSa; strana tijela osobito u djece ; arterioskleroza; hipertenzija loše kontrolirana ; dobroćudni ili zloćudni tumor paranazalnog sinusa ili nazofarinksa i perforacije septuma.
Epistaksa bilo kojeg uzroka je česta u bolesnika sa sklonošću krvarenju npr.
Simptomi, znakovi i dijagnoza Krvarenje može biti od kapljičnog do jakog. Premda jaka epistaksa brzo zahvaća obje nosnice, većina bolesnika može lokalizirati krvarenje na jednu nosnicu, na koju se usmjerava klinički pregled.
Krvarenje iz prednjeg dijela je obično očito prilikom pregleda nosnim spekulumom uz jako osvjetljenje. Ako se epistaksa s hipertenzijom prve pomoći krvarenja ne nalazi, a krvarenje je jako ili ponavljano, može biti nužna fiber endoskopija. Rutinske laboratorijske pretrage nisu potrebne. Bolesnici sa simptomima ili znakovima krvarenja s drugih mjesta npr.
Ukoliko se sumnja na strano tijelo, tumor, prijelom ili sinusitis, može se učiniti CT. Liječenje U bolesnika s aktivnim krvarenjem poduzima se liječenje na osnovi pretpostavke da se radi o krvarenju iz prednjeg dijela.
Potreba za transfuzijom se određuje na osnovi razine Hb, simptoma anemije i vitalnih znakova.
Navigacijski izbornik
Prednja epistaksa: Krvarenje se obično može zaustaviti istodobnim stiskanjem obaju nosnica tijekom 10 min. Ako ovaj pokušaj ne uspije, u nosnicu se uvodi traka gaze natopljene vazokonstriktorom npr. Mjesto krvarenja se potom može kauterizirati elektrokauterom ili štapićem srebrnog nitrata. Najučinkovitija je kauterizacija 4 kvadranta neposredno uz krvareću žilu.
Mora se paziti da se sluznica ne spali preduboko. Druga je mogućnost uvođenje nosnog tampona od pjene koji se proširuje. Može pomoći i natapanje tampona mašću, poput bacitracina ili mupirocina. Ukoliko se ovi postupci pokažu neučinkovitima, za tamponiranje mjesta krvarenja mogu se koristiti različiti gotovi nosni baloni.
Također se može uvesti i prednja tamponada nosa gazom širine 1,25 cm natopljenom u vazelin; može biti potrebno ostaviti gazu u nosu 72 h. Ovaj je postupak bolan i obično je potrebno primijeniti analgetike.
Kako zaustaviti krvarenje iz nosa?: Epistaksa
Stražnja epistaksa: Stražnju epistaksu može biti teško zaustaviti. Kupovni nosni baloni su brza i pogodna metoda; stražnja tamponada gazom je učinkovita, ali ju je teže postaviti. Ovi postupci su vrlo neugodni; može biti potrebna IV sedacija i analgezija, a potrebna je i hospitalizacija.
Stražnja tamponada gazom se sastoji od 10 cm gaze, presavijene, namotane i povezane u čvrsti snop pomoću 2 sloja jakog svilenog konca, te natopljene antibiotskom mašću. Krajevi jednog šava se povezuju s kateterom koji se uvodi u nos sa strane krvarenja i izvodi van na usta.
Tijekom izvlačenja katetera iz nosa, stražnja tamponada se postavlja na mjesto iznad mekog nepca u nazofarinksu. Drugi šav visi u stražnji dio ždrijela i odreže se ispod razine mekog nepca tako da ga se može iskoristiti prilikom odstranjenja tamponade.
Ovaj, oralni šav sprječava aspiraciju u grkljan, ukoliko dođe do ispadanja tamponade iz nazofarinksa u dišni put. Nosna šupljina ispred tamponade se tamponira čvrsto gazom širine 1,25 cm natopljenom u vazelin, stupanj 4 hipertenzija prognoza prvi šav se veže oko svitka gaze u prednjem dijelu nosnica kako bi se učvrstila stražnja tamponada.
Tamponada se ostavlja u nosu 4 do 5 dana. Za sprječavanje sinusitisa i upale srednjeg uha primjenjuje se antibiotik npr. Stražnja tamponada izaziva sniženje arterijskog PO2 te se, za vrijeme epistaksa s hipertenzijom prve pomoći je ona postavljena, primjenjuje dodatni O 2. Za obuzdavanje krvarenja se rijetko mora poduzeti podvezivanje unutarnje maksilarne arterije i njezinih ogranaka.
Arterije se mogu podvezati kopčama, pod povećanjem mikroskopom i kirurškim pristupom maksilarnom sinusu. Druga je mogućnost embolizacija pomoću angiografije. Poremećaji krvarenja: Kod RenduOslerWeberova sindroma, presadak površnog režnja kože septalna dermoplastika smanjuje broj epistaksi i omogućuje korigiranje anemije.
Druga metoda koagulacije, laserska Nd:YAG fotokoagulacija, se obavlja u kirurškoj dvorani.
