Tračnica i hipertenzija. Stenta metoda bubrega pripreme i indikacije za operaciju

Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza je hipersenzitivna reakcija na Apergillus fumigatus koja se javlja gotovo isključivo u astmatičara a rjeđe u oboljelih od cistične fibroze pluća.

Imuni odgovori na antigene Aspergillusa dovode do bronhoopstrukcije, a ako se ne poduzme odgovarajuće liječenje i do bronhiektazija i fibroze pluća.

Saznajte više o moždanom udaru u sljedećim tekstovima:

Simptomi i znakovi bolesti su slični astmi uz produktivan kašalj, a rjeđe febrilitet i anoreksiju. Dijagnoza počiva na anamnezi, radiološkim nalazima a potvrđuje se kožnim probama na antigen Aspergillusa, povišenom razinom IgE u serumu, cirkulirajućim precipitinima i specifičnim antitijelima na A.

Liječi se kortikosteroidima a kad je bolest refraktorna na terapiju, itrakonazolom.

Etiologija i patofiziologija Alergijska bronhopulmonalna aspergiloza ABPA se razvija tračnica i hipertenzija dišnim putovima naseljenim sa Aspergillus fumigatusom ubikvitarna gljivica tla u astmatičara ili oboljelih od cistične fibroze. Iz nepoznatih razloga kolonizacija dišnih putova u ovih tračnica i hipertenzija izaziva snažan humoralni IgE i IgG antitijela i stanični imuni odgovor reakcije preosjetljivosti tipa I, III i IV na antigene Aspergillusa, dovodeći do učestalih i ponavljanih egzacerbacija astme.

IgE specifičan za Aspergillus dovodi do degranulacije mastocita pa oslobođeni medijatori izazivaju bronhoopstrukciju, stvaranje mukoznih čepova u bronhima od izmijenjenih eozinofilnih leukocita i hifa aspergilusa, te se na koncu mogu razviti sakularne bronhiektazije u proksimalnim bronhima i fibroza pluća.

Histološki, za bolest su karakteristični otvrdnuće sluzi u dišnim putovima, eozinofilna pneumonija, infiltracija alveolarnih ekg mogu identificirati hipertenzije plazmocitima i mononuklearima uz povećanje broja bronhalnih mukoznih žlijezda i peharastih stanica. Aspergillus se nalazi intraluminalno ali nije invazivan.

Stoga se ABPA mora razlučiti od invazivne aspergiloze koja se viđa isključivo u imunokompromitiranih pacijenata, kao i od aspergiloma ili aspergilusnog hipertenzija kemoterapija, lokalizirane gljivične bolesti s brojnim micelijima Aspergillusa koji rastu u šupljinama pluća ili zračnim cistama, kao i od rijetkog oblika Aspergillusne pneumonije koja se razvija u pacijenata koji dugotrajno uzimaju male doze prednizona npr.

Simptomi i znakovi Simptomi su istovjetni onima kod egzacerbacije astme ili cistične fibroze pluća uz iskašljavanje prljavo zelenih ili mrkih čepova, nekad uz hemoptize.

Vrućica, glavobolja i anoreksija su česti sistemski simptomi u težim stanjima. Znakovi bolesti su kao kod bronhoopstrukcije, posebno piskanje u prsima i produžen ekspirij, a ne mogu se razlučiti od astme u pogoršanju.

Dijagnoza Sumnju na ABPA u astmatičara pobuđuje svako recidivirajuće pogoršanje astme, migrirajući ili postojeći infiltrati na RTG—u pluća često uslijed atelektaze izazvane mukoznim čepovima ili bronhoopstrukcijeradiološki dokazane bronhiektazije vidi str.

Drugi radiološki nalazi su: prstolike sjene mukoznih čepova i sjene tramvajskih tračnica koje ukazuju na edem stijenki bronha. Ovi se nalazi mogu vidjeti i kod bronhiektazija druge etiologije, ali znak pečatnog prstena proširenih bronha i susjedne plućne vaskularne mreže omogućava razlučiti bronhiektazije u sklopu ABPA na CT—u visoke rezolucije.

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Preporučeno je nekoliko dijagnostičkih kriterija vidi TBL. U slučajeva kada su rezultati testa divergentni, tj. Nalazi koji upućuju na bolest ali nisu za nju specifični, su miceliji A.

Liječenje Liječenje ovisi o stadiju bolesti vidi TBL. Bolesnike u II stadiju treba kontrolirati samo jedanput godišnje.

Bolesnicima koji primaju itrakonazol treba kontrolirati koncentraciju lijeka u krvi, pratiti vrijednosti jetrenih enzima, triglicerida i K. Ubrajanje proksimalnih bronhiektazija je sporno i nije obvezatno za postavljanje dijagnoze.

Svi bolesnici trebaju primati optimalnu terapiju za osnovnu bolest: astmu ili cističnu fibrozu. Pacijente na dugotrajnoj kortikosteroidnoj terapiji treba kontrolirati radi mogućih komplikacija u koje se ubrajaju: katarakta, hiperglikemija i osteoporoza.

Preventivno se preporučuju lijekovi za sprječavanje demineralizacije kostiju kao i za suzbijanje plućne infekcije sa Pneumocystis jiroveci ranije P.